Knock out Novi foji, broj 60 28.3.2008 8:15
Kako će izgledati neposredni izbori za načelnike, gradonačelnike i župane?
Prema Članku 5. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave lokalni izbori održavaju se treće nedjelje u mjesecu svibnju svake četvrte godine. Znači, ako se u međuvremenu ne promijeni zakon, idući lokalni izbori održat će se 18. svibnja 2009. godine. Isto tako, ako ne bude nekih iznenađenja, to će biti prvi izbori na kojima će se općinski načelnici, gradonačelnici i župani birati neposredno. To znači da će građani, kao na predsjedničkim izborima, na svom listiću zaokružiti ime kandidata za kojeg žele da im vodi općinu, grad ili županiju. Zato se više nikada neće moći dogoditi da gradonačelnik ili načelnik bude netko za koga je glasalo manje od 10 posto birača. A na Labinštini je od 1993. godine, kada su održani prvi demokratski, lokalni izbori, bilo i takvih slučajeva.
ZAMJENICI
Interesantno je da će na izbornom listiću, kao na američkim predsjedničkim izborima, uz svakog kandidata stajati i ime njegovog zamjenika, pa će biti vrlo zanimljivo koga će izborni favoriti kandidirati za svoje zamjenike. Recimo, već sada sa sigurnošću možemo reći da će kandidat IDS-a za gradonačelnika Labina biti Tulio Demetlika, ali moram priznati da me jako intrigira koga će si Tulio staviti za zamjenika.
Da bi nečija kandidatura bila valjana (bez obzira stoji li iza nje registrirana stranka ili je kandidat nezavisni) morat će prikupiti 100 potpisa za općinskog načelnika, 200 za gradonačelnika grada do 40.000 stanovnika, 1000 potpisa za grad s više od 40.000 stanovnika i 2000 potpisa za župana. Na izbornom listiću uz ime kandidata stajat će i ime stranke ili koalicije koja ga je predložila, što će, barem kada je o Labinštini riječ, pogodovati kandidatima iza čije kandidature budu stajali IDS ili SDP.
Za načelnika, gradonačelnika ili župana bit će izabran onaj kandidat koji dobije više od 50 posto glasova birača izašlih na izbore. Ukoliko niti jedan kandidat ne dobije više od 50 posto glasova u prvom krugu, za 14 dana organizirat će se drugi izborni krug u koji će ući dvoje kandidata s najviše glasova iz prvog kruga. Ova odredba je posebno zanimljiva, jer ako izraziti favoriti, poput Jakovčića na izborima za župana ili Demetlike na izborima za gradonačelnika Labina, u prvom krugu dobiju manje od 50 posto glasova (na prošlim izborima liste kojima su oni bili nositelji to nisu uspjele) onda postoji mogućnost da se u drugom krugu protiv njih stvori fronta, pa da birači kandidata koji nisu ušli u drugi krug iz dišpeta glasaju za Jakovčićevog ili Demetlikinog protukandidata.
Kandidati će imati i pravo na naknadu troškova predizborne kampanje, a ostvarit će je svaki kandidat koji je dobio više od 10 posto glasova, visinu naknade odredit će Vlada RH, a ići će na teret jedinice lokalne samouprave. Kandidati će najkasnije sedam dana prije izbora izbornom povjerenstvu morati predati prijevremena izvješća o visini i izvorima sredstava prikupljenim za troškove izborne promidžbe, a najkasnije 15 dana nakon održavanja izbora i završna izvješća.
Istovremeno s (grado)načelnicima i županima birači će birati i članove gradskih i općinskih vijeća, te Skupštine Istarske županije i oni će se, kao i do sada, birati proporcionalnim izbornim modelom u kojem je cijela županija, grad ili općina jedna izborna jedinica, a birači će zaokruživati stranačke ili nezavisne liste.
IZBORNE LISTE
No, ovdje ima jedna caka - kandidat za (grado)načelnika neće istovremeno moći biti i nositelj liste. To će nekim izbornim favoritima predstavljati ozbiljni problem, primjerice Valdiju Runku u Općini Kršan, kome bi se lako moglo dogoditi da bude izabran za načelnika općine, a da mu lista istovremeno osvoji samo jedan mandat u Općinskom vijeću. Isto tako, prema mojoj procjeni, vjerujem da to neće biti problem Srećku Mohoroviću u Općini Sv. Nedelja, koji je sigurni budući načelnik općine, ali će i njegova nezavisna lista sigurno osvojiti najviše mandata. Naime, za razliku od liste Valdija Runka, na Srećkovoj listi ima nekoliko popularnih pojedinaca, koji mogu privući birače i bez Srećkovog imena na listi. Dakle, izbori u Općini Sv. Nedelja će po mojoj procjeni proteći bez ikakvih iznenađenja.
Zanimljivo će biti u Pićnu gdje Branko Ružić ozbiljno razmišlja o kandidaturi. Ako to učini, kandidatirat će se kao nezavisni kandidat, a najžešći protivnici bit će mu kandidat IDS-a (vrlo vjerojatno da će to biti Đani Franković) i Kristina Đurović.
U Kršanu je, naveo sam već, najveći favorit Valdi Runko, koji će se, vrlo vjerojatno, u drugom krugu suprotstaviti kandidatu IDS-a. To sigurno neće biti Josip Kontuš, a vrlo je vjerojatno da će to biti netko tko uopće nije član IDS-a.
IDS ŽRTVUJE RAŠU
Posebno je zanimljiv raški slučaj s obzirom da mi je nedavno jedan političar «šapnuo» da je IDS spreman žrtvovati Rašu kako bi sačuvao vlast u Labinu. Postoji, naime, dogovor između Tulija Demetlike i Vedrana Grubišića da IDS podrži Vedrana za raškog načelnika, pod uvjetom da se ovaj ne kandidira za labinskog gradonačelnika. Grubišić je navodno ozbiljno razmišljao o tome da si promijeni mjesto boravka iz Raše u Labin kako bi mogao biti SDP-ov kandidat za gradonačelnika Labina. Grubišić, naravno, u prvom krugu ne bi dobio više glasova od Demetlike ali mu je, kao jaki kandidat SDP-a, u stanju dobro «zakomplicirati život». S obzirom da nakon parlamentarnih izbora u labinskom IDS-u pušu i na hladno, vjerojatno su procijenili da je Grubišića bolje ostaviti u Raši i pomoći mu da tamo postane načelnik (što je jednom, doduše kratko, već i bio), nego da im radi «barufu» u Labinu.
No, čini se da će Demetlika, osim kandidata SDP-a (bez obzira tko to bude) imati i drugih ozbiljnih protukandidata. Naime, jedna grupa uglednih Labinjana, mahom poduzetnika, dogovara izlazak na izbore s jednim jakim nezavisnim kandidatom.