Rabački brodari plaćaju najveće lučke pristojbe u Istri 22.9.2008 13:57
Temeljem članka 74. stavak 4. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ministar mora, turizma, prometa i razvitka, a uz suglasnost ministrice zaštite okoliša, prostornog planiranja i graditeljstva donio je Pravilnik o kriterijima za određivanje namjene pojedinog dijela luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja, način plaćanja veza, uvjete korištenja, te određivanja maksimalne visine naknade i raspodjele prihoda.
Iako je prvotno bilo predviđeno da će novi Pravilnik stupiti na snagu tek 1. lipnja iduće godine, to se dogodilo već 1. kolovoza, što je iznenadilo ravnatelja i članove Upravnog vijeća Lučke uprave Rabac, koji su već imali pripremljen proračun za ovu godinu. Naime, godišnji proračun Lučke uprave Rabac iznosi oko 1,8 milijuna kuna, a čega 400.000 kuna iznose prihodi od malih brodara. Budući da bi doslovnom primjenom novog Pravilnika Lučka uprava ostala bez 200-injak tisuća već ranije planiranih kuna, napravljen je novi cjenik pristojbi, koji nije naišao na odobravanje vlasnika turističkih brodova u Rapcu.
Zbog toga je u Maloj vijećnici Grada Labina 22. rujna održan sastanak kojem su prisustvovali gradonačelnik Tulio Demetlika, zatim Dino Škopac, predsjednik Upravnog vijeća Lučke uprave Rabac, Marino Roce, član Upravnog vijeća i Mario Paliska, ravnatelj Lučke uprave s jedne strane, te rabački brodari s druge strane.
Mario Paliska je priznao da rabački brodari plaćaju najveće pristojbe u Istri, a kao razloge naveo je investicije koje je Lučka uprava napravila od 1999. godine do danas te činjenicu da Rabac nije atraktivna luka za velike izletničke brodove od kojih luke na zapadnoj obali Istre ubiru najveće prihode. Gradonačelnik Demetlika je podsjetio da je u luke koje pokriva Lučka uprava Rabac (Brestova, Plomin luka, Rabac, Sv. Marina, Tunarica i Trget) do sada uloženo 24,5 milijuna kuna i da je to jedina lučka uprava u Hrvatskoj koja od države nije dobila niti kune, već su svi radovi plaćeni kreditom koji su zajednički realizirali Grad Labin, TZ Grada Labina i Lučka uprava Rabac.
Đani Jureško, koordinator pet udruga malih brodara s Jadrana na to je replicirao da Lučka uprava Rabac ne bi smjela plaćati kredit preko leđa malih brodara, već se poput svih ostalih lučkih uprava u Hrvatskoj izboriti da je u investicijama obnove i proširenja prati resorno Ministarstvo, te je rekao da će rabački brodari s tim zahtjevom uputiti i jedno pismo ministru Kalmeti.
Dino Škopac je rekao da su davanja brodara za ovu godinu na razini 2007. godine, da su tarife određene u skladu sa zakonskim propisima, te da se mogu smanjiti tek 2009. godine, nakon što se napravi proračun za tu godinu.
Tulio Demetlika, Dino Škopac i Mario Paliska.
Zašto rabački brodari plaćaju puno više nego drugi u Istri, iako je zakon za sve isti, objasnili su Nenad Perić i Serđo Zupičić, vlasnici „Monsuna". Oni drže da Lučka uprava Rabac treba početi doslovno primjenjivati članak 5. novog Pravilnika u kojem stoji da vlasnici brodova ili brodica koji imaju prebivalište ili sjedište u području jedinice lokalne samouprave, a plovilo je upisano na području nadležne lučke kapetanije ili ispostave nadležne za tu luku, u svrhu obavljanja gospodarske djelatnosti posebice za ribarstvo ili prijevoz putnika, trebaju imati prvenstvo za dobivanje veza u komunalnom dijelu luke.
Nenad Perić i Serđo Zupičić.
„Dajte nam komunalni dio luke koji nam zakonom pripada. Nije problem u visini cijena već u vezu. Sada plaćamo ležarinu, što je kao da automobil stalno držite na parkingu na kojem se naplaćuje parkiranje", rekao je Zupičić.
Komunalni dio luke je dio luke otvorene za javni promet namijenjen za stalni vez plovnog objekta čiji vlasnik ima prebivalište na području jedinice lokalne samouprave ili plovni objekt pretežito boravi na tom području i upisan je u upisnik brodova nadležne lučke kapetanije ili očevidnik brodica nadležne lučke kapetanije ili ispostave i za korištenje kojeg se zaključuje ugovor o stalnom vezu s lučkom upravom i na kojem se u pravilu ne obavljaju gospodarske djelatnosti.
Iz izlaganja se dalo zaključiti da u Rapcu taj dio luke uglavnom koriste vlasnici malih obiteljskih čamaca, dok je brodarima namijenjen puno skuplji operativni dio luke, dio luke koji je namijenjen za privez plovila u javnom pomorskom prometu, plovila za povremeni prijevoz putnika, teretnih plovila i ostalih plovnih objekata i ribarskih plovila kada obavljaju djelatnost ukrcaja i iskrcaja.
Naime, lučko područje, sidrišta luke i privezišta se dijele na operativni dio luke, komunalni dio luke, i ukoliko ima prostora i potrebe, nautički dio luke. Prema Pravilniku Obuhvat operativnog dijela luke određuje lučka uprava prema vrsti i intenzitetu pomorskog prometa u pojedinoj luci, a prvenstveno se koristi za prihvat plovila u javnom pomorskom prijevozu.
Lučka uprava određuje vrijeme zadržavanja plovila na operativnom djelu luke, a za obavljanje lučke operacije, plovila za povremeni prijevoz putnika, ribarskih plovila, jahta s profesionalnom posadom, teretnih i ostalih plovila, vodeći računa o raspoloživim kapacitetima luke i da takav boravak ne ometa javni pomorski prijevoz. Na operativnom dijelu luke plaća se pristojba za upotrebu obale i brodska ležarina.
Đani Jureško, koordinator pet udruga malih brodara s Jadrana.
U komunalnom dijelu luke za korištenje veza sklapa se ugovor o stalnom vezu, a prvenstvo na dobivanje veza imaju, kao što smo već rekli, vlasnici broda/brodice koji imaju prebivalište ili sjedište na području jedinice lokalne samouprave, i plovilo je upisano na području nadležne lučke kapetanije ili ispostave nadležne za tu luku, u svrhu obavljanja gospodarske djelatnosti posebice za ribarstvo ili prijevoz putnika, zatim vlasnici plovila koji imaju prebivalište na području jedinice lokalne samouprave, i brod/brodica je upisan na području nadležne lučke kapetanije ili ispostave nadležne za tu luku, u svrhu sporta i razonode, te vlasnici brodova/brodica čije plovilo pretežito boravi na tom području i upisano je na području nadležne lučke kapetanije ili ispostave.
Visinu lučkih pristojbi određuje lučka uprava, a pristojbe su: pristojba za upotrebu obale, brodska ležarina i pristojba za vez. Pristojbu za upotrebu obale plaća brod ili brodica koji koristi luku u svrhu ukrcavanja ili iskrcavanja putnika, vozila i tereta na operativnom dijelu luke. Pristojba za upotrebu obale, na iskrcajnom mjestu za ribarska plovila koja obavljaju gospodarski ribolov, određuje se u simboličnom iznosu odnosno najviše 10 % od pristojbe za upotrebu obale koju plaćaju plovila za prijevoz tereta kada iskrcavaju ostali rasuti teret.
Brodsku ležarinu plaća brod ili /brodica kad koristi operativni dio luke u bilo koju svrhu, osim radi ukrcavanja ili iskrcavanja putnika, tereta i vozila. Pristojba za vez plaća se za ribarski brod, brodicu ili sportske brodice na komunalnom dijelu luke prema nedjeljivom dužnom metru broda preko svega. Pristojba za vez plaća se za brod ili brodicu na nautičkom dijelu luke prema nedjeljivom danu i nedjeljivom dužnom metru broda ili brodice preko svega.
Robert Batičić, predsjednik Udruge brodara Rabac.
Nenad Perić je rekao da je za osmi mjesec dobio račun u visini od 19.000 kuna, a Đani Jureško 14.500 kuna, čak 3.200 kuna više nego lani u kolovozu. Robert Batičić, predsjednik Udruge brodara Rabac, rekao je da su brodari s tako visokim pristojbama najveći pojedinačni investitori izgradnje nove rabačke rive, pa bi se na nju slobodno mogle ugraditi pločice s njihovim imenima i prezimenima. „Drugdje rive gradi država, a u Rapcu to čine mali brodari. Nas 6-7 brodara zapošljava 60-ak radnika, ali Turistička zajednica nas uopće ne smatra dijelom turističke ponude", rekao je Batičić, naglasivši da su u drugim istarskim lukama pristojbe čak 6 puta manje. Mladen Bugarin je rekao da je zbog velike pristojbe 28. kolovoza bio primoran napustiti vez na rivi.
Tulio Demetlika im je odgovorio da ne prihvaća kritike kako lokalna vlast radi protiv brodara, jer zna koliko je od sredine 90-ih godina do danas uloženo u luku. Također je rekao da je danas puno više brodara nego nekada, a Batičiću je replicirao da svi građani plaćaju porez pa bi po toj logici svaki građanin onda trebao imati svoju pločicu na novoj rivi. Isto tako, odbacio je optužbe da Turistička zajednica brodare ne smatra dijelom turističke ponude. Kao zaključak je dogovoreno da će se novi Pravilnik ponovo staviti na dnevni red Upravnog vijeća Lučke uprave, a glavna tema bit će komunalni vezovi. (Nenad Čakić)