Jesu li političari s Labinštine u sukobu interesa? 25.9.2008 8:15

Na sjednici održanoj 9. svibnja ove godine Hrvatski sabor je izglasao Zakon o izmjenama i dopunama zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti. Najzanimljivija je izmjena u članku 1., prema kojem se od sada ovaj zakon odnosi i na članove gradskih i općinskih poglavarstava. Do sada su dužnosnici u smislu ovog Zakona bili samo gradonačelnici i načelnici, naravno uz sve ostale državne dužnosnike od Predsjednika republike, preko ministara do sudaca, predsjednika i članova uprava državnih tvrtki.

Zakon o sprječavanju sukoba interesa prvi je put donesen 1. listopada 2003., za vrijeme vlade «Šestorke», u kojem su najzanimljiviji članak 10., koji kaže da za vrijeme obnašanja javne dužnosti dužnosnik smije prihvatiti drugu javnu dužnost samo uz suglasnost tijela koje ga je imenovalo, osim dužnosti u političkoj stranci, te članak 11. u kojem se kaže da će dužnosnik koji ima 25% i više dionica, odnosno udjela u trgovačkom društvu za vrijeme obnašanja javne dužnosti prenijeti svoja upravljačka prava na temelju udjela u društvu na drugu osobu, osim na osobe iz članka 4. ovoga Zakona (bračni ili izvanbračni drug ili krvni srodnik) ili posebno tijelo. Ta osoba, odnosno posebno tijelo (povjerenik) djelovat će glede ostvarivanja članskih prava i udjela u društvu u svoje ime, a za račun dužnosnika. Isto tako, općinski i gradski dužnosnici ne mogu biti članovi uprava ili nadzornih odbora trgovačkih društava, osim ako su ta društva u vlasništvu jedinice lokalne samouprave.

Prije nego krenemo u analizu eventualnih sukoba interesa naših lokalnih političara, treba reći da je ovaj zakon u jednom dijelu jako blesav. Naime, samo nekoliko mjeseci nakon što su gradska i općinska poglavarstva ukinuta izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi (od idućih izbora više neće postojati) neki je drugi lumen išao na izmjene Zakona o sprječavanju sukoba interesa, kako bi u njega ugradio i članove tih budućih nepostojećih poglavarstava.

Druga nelogičnost ovog zakona je što po njemu, ako ga se svi budu strogo podržavali, član poglavarstava, a naročito (grado)načelnik) ne može biti niti jedan poduzetnik. Znači, umjesto da se uspješne ljude uključuje u tijela izvršne vlasti, kako bio svojim poslovnim iskustvom pomogli da gradske i općinske vlasti bude učinkovitije, novi ih zakon odbija od toga. Naime, da sam ja gradonačelnik sigurno bih volio u svom timu imati jednog Vojka Baznika, a da bi on to po zakonu mogao postati trebao bi svoje vlasništvo nad Pewom i Metalcem prepisati na nekog drugog. Smiješno.

U Rijeci su već neki članovi Poglavarstva, koji su vlasnici privatnih tvrtki, podnijeli ostavke. Među labinskim članovima Poglavarstva vlastitu tvrtku ima arhitektica Romina Mohorović-Tenčić. Svoje tvrtke imaju kršanski načelnik Josip Kontuš i pićanski Ivan Franković (ukoliko ih nisu prepisali na nekog drugog), kao i član pićanskog poglavarstva Livio Vretenar. U Sv. Nedelji i Raši niti jedan član poglavarstva nije nominalni vlasnik tvrtke.

Ako bi se dosljedno primjenjivao članak 10., koji kaže da za vrijeme obnašanja javne dužnosti dužnosnik smije prihvatiti drugu javnu dužnost samo uz suglasnost tijela koje ga je imenovalo, onda ni Tulio Demetlika ne može biti predsjednik RU Mladi rudar, jer mu Gradsko vijeće za to nije dalo suglasnost. (Nenad Čakić)