Dr. Mohorović i dr. Uršić o Rockwoolovoj Studiji utjecaja na okoliš26.8.2008 20:50
Budući da se već dulje vrijeme u medijima postavlja pitanje vjerodostojnosti primjedbi vezanih uz rad tvornice kamene vune Rockwool Adriatic d.o.o. i ekološki utjecaj proizvodnje kamene vune na okoliš i ljude udruga «Naša zemlja» i Ekop Istra - ogranak Pićan medijima su dostavili dokumente «Razlozi neprihvatljivosti pogona Rockwool u pićanskom gornjem lugu / Pićan - analiza prema studiji utjecaja na okoliš» i «Argumenti protiv pravovaljanosti Studije o utjecaju na okoliš Rockwool tvornice mineralne vune u poduzetničkoj zoni u Tupljaku (Pićan)», koje su na zahtjev Udruge za zaštitu okoliša Ekop Istra - ogranak Pićan izradili prof.dr.sc. Stanko Uršić v.r. i prim.dr.sc. Lucijan Mohorović, član UO Hrvatskog društva za zdravstvenu ekologiju.
_______________________________________________________________
Dr. Lucijan Mohorović: ARGUMENTI PROTIV PRAVOVALJANOSTI „ STUDIJE O UTJECAJU NA OKOLIŠ" ROCKWOOL TVORNICE MINERALNE VUNE U PODUZETNIČKOJ ZONI U TUPLJAKU (PIĆAN)
Ratificiranjem AARHUS KONVENCIJE 8. prosinca 2006. g., Hrvatska se obvezala primjenjivati konvenciju, te tako pokazati doseg demokratskih prava građana člankom 1.: „Radi doprinosa zaštiti prava svake osobe sadašnjega i budućih naraštaja na život u okolišu pogodnom za njegovo ili njezino zdravlje i dobrobit, svaka će stranka jamčiti pravo pristupa informacijama, sudjelovanja javnosti u odlučivanju o okolišu i pristupa pravosuđu u pitanjima okoliša sukladno odredbama ove Konvencije.
Smatramo da STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ" ROCKWOOL TVORNICE MINERALNE VUNE U PODUZETNIČKOJ ZONI U TUPLJAKU (PIĆAN), ne zadovoljava odredbe članka 1. i 2. iz Aarhus konvencije.
Smatramo da STUDIJA nije ispunila uvjete i iz članka 2. i 4. PRAVILNIKA O PROCJENI UTJECAJA NA OKOLIŠ( NN 59/00), jer :
Studija dopušta narušavanje ekološke stabilnosti i biološke raznolikosti okoliša.
Studija nema COST-BENEFIT analizu koja bi pokazala koristi i troškove zahvata u okolišu za užu i/ili širu zajednicu, uvažavajući socijalne, demografske, gospodarske, ekološke i osobito zdravstvene čimbenike.
STUDIJA prosuđuje : „ opravdano se očekuje stalno ili povremene emisije štetnih tvari u atmosferu.....što posredno može utjecati na tlo „ !!??
Studija nema posebne elaborate o meteorološkim, klimatskim, hidrološkim, hidrogeološkim, geološkim, geotehničkim, pedološkim, bioekološkim, krajobraznim prilikama i procjene utjecaja takve prljave industrije.
Studija koristi meteorološke podatke dobivene 80-tih godina u Strmcu a prigodom priprema za izgradnju TE Plomin 2. Površnost se očituje u „previdu" da je Tupljanska dolina zbog konfiguracije, pretežni dio godine pokrivena maglom, pa zbog temperaturne inverzije pogoršava nepovoljni utjecaj emisija i povećava prizemne koncentracije plinova, cancerogena ( formaldehid,fenoli, dioxini, furani i dr) i PM 10-2,5 µm( lebdeće čestice) ,24- satnim emisijama kroz cijelu godinu iz tri dimnjaka:
a) 75 m : SO2 ( 360 t/god),NOx(148 t/god, CO( 40 t/god) i H2S(1 t/god) !!?? međutim podataka o emisijama CO2 nema??!!
b) 30 m : Formaldehid ( 32 t/god), Fenoli ( 47 t/god,) NH3 ( 216 t(god), Lebdeće čestice- PM (171 t/god) bez oznake veličine!
c) 10 m: navodi se samo podatak da ovaj dimnjak ispušta samo krupne čestice iz piljenja gotovog proizvoda bez oznake veličine PM !
Očigledno je autor Studije bio pod vremenskim pritiskom naručioca, jer se praćenje kakvoće zraka i meteoroloških parametara, predviđa nakon početka proizvodnje, mjerenjem kroz 1 godinu dana , na visini od 10 metara od tla !!
Ključni je propust Studije što nije izrađen elaborat o potencijalnom štetnom zdravstvenom aspektu tehnološkog procesa, koji predviđa:
a) taljenje sirovine uz
b) nedefinirane dodatke (?)
c) nedefinirani otpad (?) i
d) koks
Ova tehnologija je vrlo rizična jer se u svim fazama proizvodnje pojavljuju visoko rezistentni i u najmanjim količinama po zdravlje opasni dioxini, furani ali i drugi još nepoznati spojevi fizikalno-kemijskih reakcija kao rezultat miješanja opasnog otpada i dodataka.
Nije izrađena studija o troškovima liječenja i saniranja posljedica rada takvih objekata.Nedopustivo je da se troškovi „skrivaju" iza velikih profita i neusporedivo su veći ako se tu uključe i štete na tlu i vodama. Jasno je da se troškovi moraju osiguravati na teret našeg državnog proračuna i izvora lokalnih zajednica, umanjujući time sredstva za zdravstvenu zaštitu i naš životni standard.
Sa zdravstvenog aspekta veliki propust je učinjen ne vodeći računa o PM koji vezujući NO2, SO2 i teške metale iz procesa proizvodnje, postaje važan rizični čimbenik za mnoge različite bolesti.
Lebdeće čestice-PM su solidne ili tekuće čestice u zraku različitih veličina , mjerene u mikrometrima (10-2.5 µm) koje se udisanjem kumuliraju u respiratornom sistemu. Pokazalo se je da ljudi izloženi duže od 24 h, kroz cijelu godinu, udisanjem ulaze u najdublje dijelove respiratornog sustava i krvnu cirkulaciju i imaju visoku korelaciju sa bolestima srca, infarktima i preranim mortalitetom, uključujući i rak pluća, mozga kao i oštećenje nerođene djece.( Pope et al,JAMA,March 8, 2002, vol 287,N 9); (de Kok TK et al. Mutat resp,2006 Nov-Dec; 613(2-3): 103-22)
Nepovoljan efekt dušičnog dioxida- NO2 na mortalitet starijih osoba je viši u gradovima gdje je i veća koncentracija PM10 u zraku zbog velikog prometnog zagađenja. ( Samoli E et al, Eur Respir J,2006 Jun; 27(6) 1129-38). Recentne studije pokazuju da su i kratkotrajne ekspozicije sumpornom dioxidu ( SO2), dimu i dušičnom dioxidu ( NO2), povezane sa statistički značajnim povećanjem mortaliteta kod kardiovaskularnih i plućnih bolesnika. ( Rabczenko D et al, Przegl Epidemiol,2005; 59(4): 969-79).
.Recentna istraživanja ukazuju na opažanja da je 30-50% povećanja raka pluća povezano sa udisanjem krupnih čestica.(Cohen AJ,Pope CA,Envir Health Perspect,1995 Nov;103,219-224) te da cementare, željezare, industrijsko sagorjevanje ulja i termoelektrane na ugljen, emitiraju signifikantne količine dioxina.(CHEN CM. Chemosphere.2004 Mar;50:1413-1420.)
Glavna zamjerka Studije je potpuno ignoriranje utjecaja radioaktivnosti na zaposlenike, stanovništvo, na vode i hranidbeni lanac.
Investitor navodi da će se kao osnovna sirovina koristiti kamen vulkanskog porijekla tj bazalt i diabaz.Poznato je da su kamenja tog porijekla radioaktivna. Istočna Istra je karakterizirana visokom razinom prirodne radioaktivnosti, zbog svojstva ugljenih nalazišta čija aktivnost Urana 238 iznosi 300 Bq/Kg, koja je 10-15 puta viša od prosjeka aktivnosti ugljena u cijelom svijetu.Ova nepovoljna prirodna pojava je dodatno opterećena činjenicom da se je dugogodišnjim sagorijevanjem ugljena u TE Plomin 1, stvorio deponij preko 1 milion radioaktivnog krutog otpada, gdje je koncentracija radioaktivnosti 4 puta veća nego li u nesagorijelom ugljenu a koji nije klasificiran kao opasni otpad ! ( podaci Ministarstva za zaštitu okoliša)
S obzirom na nepovoljno postojeće stanje okoliša u ovom dijelu istarskog poluotoka
zahtijevamo da se ova činjenica mora uzeti u obzir pa postavljamo zahtjev da se bezuvjetno napravi elaborat i analiza fizikalno-kemijskih svojstava uvoznih sirovina odnosno vulkanskog kamena i energenata.Prema dobivenim nalazima očekujemo i eventualnu reviziju stava Komisije za procjenu utjecaja na okoliš i zdravlje i javnu obznanu.
U Labinu, veljače 2007.
Prim. dr. sc. Lucijan Mohorović, član UO Hrvatskog društva za zdravstvenu ekologiju
______________________________________________________________________________
Dr. Stanko Uršić: RAZLOZI NEPRIHVATLJIVOSTI POGONA «ROCKWOOL» U PIĆANSKOM GORNJEM LUGU/PIĆAN - ANALIZE PREMA STUDIJI UTJECAJA NA OKOLIŠ.
1. POGREŠNI IZBOR LOKACIJE POGONA. NEPRIHVATLJIVE KARAKTERISTIKE POGONA - KAPACITET / DIMENZIONIRANJE SU TAKVI DA JE NAKON NJEGOVA PUŠTANJA U RAD NEMOGUĆE ODRŽATI ČISTI OKOLIŠ ČAK I U GRANICAMA DOPUŠTENIH ONEČIŠĆENJA (POGOTOVO JE NEMOGUĆE VRATITI PRIJAŠNJE STANJE ZRAKA PRVE KATEGORIJE ČISTOĆE)
obrazloženje 1.1.
a) Pogon Rockwool Pićan smješten je u nevelikoj dolini nalik na zdjelu nepravilna oblika na lokaciji nasred Pićanskog gornjeg luga na nadmorskoj visini od 24 metra. Do prvih obronaka, sjeverno i južno, jedva tristo metara. Prema zapadu, uzbrdo do Pićna (347 m nad morem) ima manje od tri km. Obližnji Pavlinov brig na dvjesto je i dvadeset i pet metara nadmorske visine. Jugozapadno, Kukurini se naslanjaju na Kruh (359 m), dok je Potpićan jedva pola km južno od pogona. Iza njega je Dumbrova (118 m) i kilometar dalje Čambarelići na 166 m. Istočno, jedva tri km dalje, Lanišće, Filipaši, Purgarija Čepić, drže se uzvisine negdje na 105 m. Sjeverno, kilometar i pol od luga, Karlićki vrh iznad Tupljaka ima 224 m, dok jugozapadno i južno spomenuti Kruh, Goli brig (307 m) i Straža (306 m) te ostala brda južno i jugoistočno čine «zid» dok je jedini izlaz iz «zdjele» na istok, južno od Lanišća i Purgarije, prema Čepić polju, preko uzvisine 50-110 m, ali i to samo još od padina Učke, jedva četiri kilometra istočnije.
obrazloženje 1.2.
b) Ispuštanje dima i onečišćenog zraka provodi se kroz dva dimnjaka, jedan visok sedamdeset i pet metara i drugi visok trideset metara. U okoliš odlazi godišnje više od četiri milijarde i tristo milijuna prostornih metara dima, otrovima onečišćenih plinova i prašine, oko dvanaest milijuna prostornih metara dnevno. Budući da su granične vrijednosti za zrak druge (ne prve!) kategorije kakvoće, tisuću puta (otrovna prašina) do deset tisuća puta manje (sumporni i dušikovi oksidi itd.) od onih za ispuštanja iz ovog pogona, navedene milijarde prostornih metara razrijeđene stotinu puta ulaskom u okoliš još uvijek povećavaju razinu opterećenja zraka druge kategorije u koji ulaze, već prema vrsti onečišćenja, za deset do sto puta ili za tisuću do deset tisuća posto.
Nadalje valja uočiti da nakon stostrukog razrjeđivanja treba računati s više od četiri stotine milijardi prostornih metara godišnje, više od milijarde dnevno, degradiranog zraka (v. gore). Kada se uzmu u obzir dimenzije «zdjele», prostora omeđenog kako je gore opisano (v. točku a ovog odsjeka), to je posve dovoljno da ispuni svaki dan sloj zraka na visini između 100 i 300 m u «zdjeli» u velikom dijelu šireg područja, a posebno iznad ugroženog područja, (čak i Studija navodi (16/61) da će najveće koncentracije onečišćenja biti na visini od 149-156 m!), zrakom lošijim tristo posto preko granice za drugu kategoriju kakvoće u sretnijem slučaju relativno ravnomjernog širenja u atmosferi. U slučaju lokalnih prekoncentracija uzrokovanih određenim strujanjima i/ili temperaturnom inverzijom taj se učinak lokalno može jako povećati.
obrazloženje 1.3.
c) Problemi koji mogu nastati kod temperaturnih inverzija u području očiti su budući da zbog konfiguracije prostora (kotlini sličan prostor) treba očekivati znatan broj razdoblja temperaturnih inverzija. (Primjerice, za Pulu Studija navodi 42 slučaja prizemnih inverzija u razdoblju od dva mjeseca, dok za područje neposredno o kojem je riječ nema niti jednog podatka!!). Nadalje, treba očekivati probleme u slučaju slabih strujanja (znatni udio ondje!) ili TIŠINA (studija navodi gotovo 40 % tišina!!!), te slučaju relativno slabih strujanja iz sjeveroistočnog - jugoistočnog smjera, kad je strujanje upravo «nabijati» onečišćenja u «zdjelu» (ukupno ima 40% strujanja iz tih smjerova. Čak i studija navodi da će maksimum onečišćenja biti sjeverozapadno od pogona.). Iz svega proizlazi da treba očekivati lokalne prekoncentracije i zadržavanje mnogostruko povećanog onečišćenja. Pritom se nikako ne smije izgubiti iz vidika činjenica da se formaldehid (kancerogena, nadražujuća tvar, otrov prve skupine) i fenol (otrov druge skupine) te amonijak (otrovan, nadražujući) dijelom ispuštaju kroz dimnjak visine 30 metara (što u određenim okolnostima donosi onečišćenje prizemnog sloja otrovima prve kategorije štetnosti!) te da nema nikakvih podataka o ispuštanju prašine iz sekcije za piljenje, gdje se prašina, nakon prolaska kroz «vrećasti filter» ispušta kroz dimnjak visine 10 metara.
obrazloženje 1.4.
d) Kod razmatranja problema s prašinom koja se ispušta iz sekcije za piljenje kao i, uostalom, s onom ispuštenom kroz 75 i 30 - metarski dimnjak nužno je uzeti u obzir 1.) veliku količinu te prašine budući da se radi ukupno o najmanje 160-170 tona godišnje, a u prostornom metru onečišćenih plinova pritom može biti i preko milijardu mikročestica (submikronskih dimenzija) te otrovne prašine. Kada uđu u pluća, a te mikronske/submikronske čestice ulaze duboko, uglavnom nikad više ne izađu van. Ovdje nije od koristi činjenica da je masa te prašine po prostornom metru relativno malena (broj čestica je nezamislivo golem i osigurava stalnu ugroženost u cijelom prostoru jer su te čestice nosači teških otrova, od kadmija i kroma i drugih teških metala do različitih organskih otrova). Kod razmatranja utjecaja prašine treba uzeti u obzir da to također znači ispuštanje mirisnog «dodatka» od 388 tona amonijaka godišnje, uz više od 50 kg kroma i više od 20 kg kadmija (otrovi prvog razreda štetnosti) 90 kg arsena i 85 kg olova (drugi razred štetnosti), a sve lijepo raspršeno u opisanoj prašini. Šljaka je dodatno «zakrabuljena» formulacijom «šljaka / dolomit» te «šljaka komponenta briketa». Nigdje ni najoskudnijeg podatka o kakvoj je šljaci riječ.
obrazloženje 1.5.
e) Opis zahvata daje podatak za potrošnju sirovine (za dvije linije) 300.000 tona godišnje (strana 150) što nije u sladu s podacima tablice ulaznih sirovina gdje to može biti i preko 400.000 tona, bez goriva. Normalno je očekivati da će i onečišćenje zraka i ostalog biti proporcionalna povećanju od 100.000 tona.
2. NEDOSTATAK PODATAKA I LOŠIJI STANDARDI OD SUVREMENIH.
obrazloženje 2.1.
Nema podataka o ispuštanju žive i talija. Bez obzira na predviđenu razinu tih emisija, potpuno je nedopustivo izostavljanje tih podataka budući da se radi o tvarima prve kategorije štetnosti. Nema također nikakvih podataka o mikrokemijskom sastavu ulaznih sirovina glede sadržaja tih primjesa kao i kadmija te teških metala koji predstavljaju opasnost pod zdravlje. Jedini abiotički / štetni metal naveden u tablici sastava sirovine je aluminij!
obrazloženje 2.2.
Ispuštanje prašine (v. gore točku 1.4.) u pogonu Pićan sto posto je veće nego u modernom danskom pogonu. Ispuštanje formaldehida (otrov prvog razreda štetnosti) također, ispuštanje fenola (otrov drugog razreda štetnosti) tristo posto veća itd.
(Analiza učinjena na traženje udruge za zaštitu okoliša, Pićan. U Zagrebu travnja 2008.)
Prof. dr. sc. Stanko Uršić, v.r.