Što donosi Projekt ukupnog razvoja Grada Labina?3.9.2008 12:58
Na posljednjoj radnoj sjednici Gradskog vijeća Labina vijećnicima je prvi put predstavljen dokument Projekt ukupnog razvoja Grada Labina, koji je po narudžbi Grada Labina izradila zagrebačka tvrtka Inženjerski biro. U najkraćim crtama projekt je opisao dr. Mladen Mlinarević, direktor tvrtke i voditelj tima koji ga je izradio uz asistenciju Michelle Bilić. Nakon kratke prezentacije vijećnici su se složili da je to bilo tek prvo čitanje dokumenta te da će prava rasprava biti na prvoj jesenskoj sjednici Gradskog vijeća.
Jedan primjerak dokumenta Projekt ukupnog razvoja Grada Labina posjeduje i redakcija Novih foji, pa u nastavku donosimo neke od njegovih najzanimljivijih dijelova. Dokument koji sadrži 136 stranica među ostalim donosi nekoliko osnovnih podataka o našem gradu, o njegovom položaju i poruku da je «PUR izrađen na način da može biti dokumentarna podloga za javljanje na natječaje za razne izvore financiranja u svrhu provedbe u njemu naznačenih gospodarskih ulaganja, te kao podloga za izradu projekata koji proizlaze iz mjera za njegovu primjenu».
PUR-om je naznačena razvojna strategija Grada Labina do 2018. godine s vizijom definiranom na slijedeći način: «Grad Labin - grad očuvanih tradicionalnih vrijednosti, povijesne i prirodne baštine, prosperitetnog i društvenog razvoja koji kontinuirano podiže kvalitetu življenja - grad po mjeri čovjeka». U dokumentu stoji da su konačni strateški razvojni pravci usklađeni sa Županijskom razvojnom strategijom, kojom se Istra definira kao moderna, otvorena i gospodarski konkurentna regija visokog društvenog standarda u okvirima uravnoteženog i održivog razvoja i prepoznatljive kulturne i prirodne baštine.
Mladen Mlinarević, direktor Inženjerskog biroa.
Među statističkim podacima zanimljiv je podatak da je Grad Labin prema ostvarenom BDP-u, neto dohotku i obrazovanosti na razini istarskog prosjeka, ali je stopa nezaposlenosti veća nego u drugim istarskim gradovima. Po visini BDP-a Labin je na razini Umaga, ispod Rovinja, Poreča i Buzeta, ali ispred Buja, Pule, Pazina i Novigrada. Među istarskim gradovima Labin je vodeći po doseljavanju i na začelju po visini vlastitih prihoda, odmah iza Buja i Pazina. Djelatnosti koje su najzastupljenije u gospodarstvu Labinu su trgovina, poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge, prerađivačka industrija i građevinarstvo. Većim udjelom prerađivačke industrije u strukturi svog gospodarstva Labin je iznimka u hrvatskom gospodarstvu, a u strukturi tvrtki u proizvodnji najviše je tekstilnih (9), zatim proizvodnja strojeva i uređaja (8), proizvodnja hrane (7), proizvodnja metalnih proizvoda (7), proizvodnja uredskih strojeva i el. aparata (6) i drugih. Broj zaposlenih u poduzećima na području Grada Labina stalno raste od 2000. godine kada je bilo 2.441 zaposlen do 3.964 koliko ih je bilo lani. Prosječna neto plaća 2007. godine iznosila je 3.716 kuna. Zanimljiv je i podatak da je Labin izrazito usmjeren prema izvozu, te poslije Pule ostvaruje najveću vrijednost izvoza u Istri. Prošle godine Labin je izvezao robe u vrijednosti 135,7 milijuna USD, a najveći dio tog iznosa ostvario je Benetton.
U dijelu koji se odnosi na strategiju razvoja autori dokumenta najprije iznose prednosti (snage) i slabosti Grada Labina. Neke od snaga su: povoljni geoprometni i turističko-kontinentalno-primorski položaj; ugodan prostor, okoliš i klima; veliko prirodno, povijesno i kulturno naslijeđe; tradicija industrijske kulture; nedovoljno iskorišteni prostori za izgradnju hotelskih kapaciteta; sadržajna industrijska i obrtnička tradicija, te dobra vodoopskrba i opskrba energijom.
Slabosti su: nesuvremene tehničke osobine cestovnih prometnica, zapostavljenost željezničkog prometa i nepovezanost suvremenih prometnica s takvim prometnicama regije; razgranata mreža prometnica; nepotpuno izgrađen sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda; neizgrađen sustav gospodarenja otpadom, nedovoljna iskorištenost prirodnih resursa; nedovoljna valorizacija prirodnog, povijesnog i kulturnog nasljeđa; neadekvatna ponuda radne snage; nedostatak domaćeg kapitala za razvojne potrebe, nedovoljan priljev investicijskog kapitala i znatna orijentiranost na djelatnosti male dodane vrijednosti.
Michelle Bilić.
Grad Labin prema PUR-u ima tri dugoročna cilja razvoja: prvi cilj je razvijeno gospodarstvo zasnovano na industrijskim i turističkim djelatnostima većih dodanih vrijednosti. Drugi cilj je razvoj ljudskih resursa u skladu s potrebama ukupnog društveno-ekonomskog razvoja i visoki društveni standard. Treći cilj je očuvani okoliš, prirodno, povijesno i kulturno naslijeđe. Za ostvarenje prvog cilja prvi prioritet je stvaranje uvjeta i poticanje razvoja industrijskih i obrtničkih djelatnosti na osnovi lokalnih potencijala, suvremenih tehnoloških rješenja, znanja i stranih ulaganja, a mjere koje Grad mora učiniti za ostvarenje toga su izgradnja poduzetničkih zona, poticanje izgradnje klastera, poticanje korištenja poduzetničkog inkubatora, izgradnja tehnološkog parka i osiguranje vrlo povoljnih uvjeta za korištenje poduzetničkih zona, inkubatora i tehnološkog parka.
U dijelu dokumenta naslovljenom „Prioritetni projekti i zadaci za razdoblje 2008.-2018." autori navode infrastrukturne i komunalne objekte koji bi se trebali izgraditi u tom razdoblju, zatim pregled 19 projektnih ideja s nazivom projekta i njegovim podnositeljem, pa se tako, primjerice, pod rednim brojem 11 navodi da će tvrtke Systec automatizacija i Novatec na Vinežu izgraditi Tehnološki park s institutom za elektroniku. Potom je naveden plan aktivnosti za pojedine sektore i izvori financiranja prioritetnih projekata. (Pripremio: Nenad Čakić)